Veliko Trgovi¹æe kroz povijestMjesto Veliko Trgovi¹æe ima dugu i znaèajnu povijest te se spominje prvi put u pisanim dokumentima jo¹ 1501. godine, a znaèajnije se poèelo naseljavati poèetkom 19. stoljeæa. Prije toga su tu bili posjedi grofova Erdödy iz Novih Dvora Klanjeèkih, od Domahova, preko Dru¾ilovca do Erpenje, gdje je i obitavalo najvi¹e ¾itelja. Stoga i ne èudi da je veæinu crkvi na tom Podruèju izgradila ta grofovska obitelj, a ¹to je osobito znaèajno kod crkve Sv. Tri Kralja u Erpenji osnovana je i najstarija ¹kola na onda¹njem Balkanu.
Postanak mjesta Veliko Trgovi¹æe ve¾e se uz izgradnju ceste, kasnije i ¾eljeznièke pruge, a prije toga kao sredi¹te spominje se mjesto Jezero, gdje je na dominantnom polo¾aju sagraðena crkva Sv. Jurja na kojoj nalazimo iznad portala uklesanu godinu 1622. Tu su se takoðer veæ 1700. godine, ¹kolovala djeca, a prvi ¹kolnik spominje se 1737. godine. U 17. i 18. stoljeæu bilo je tu sredi¹te crkvenog i dru¹tvenog ¾ivota. Sveti Juraj je za¹titnik Opæine Veliko Trgovi¹æe. ®upna crkva Sv. Tri Kralja u Velikoj Erpenji sagraðena je 1650. godine, a kapela Majke Bo¾je na Strmcu naslijedila je 1772. godine drvenu kapelu na istome mjestu. U toj kapeli nalazi se kip Majke Bo¾je Snije¾ne star oko 525. godine. ®upni dvor u Velikom Trgovi¹æu sagraðen je 1842. godine, a ¾upna crkva u Velikom Trgovi¹æu izgraðena je 1876. godine. Godine 1889. poèela je izgradnja ¹kole koja je izgraðena 1891., a ne¹to kasnije sagraðena je i opæinska zgrada. Veliko Trgovi¹æe je smje¹teno na raskri¾ju putova uz ¾eljeznièku prugu kojoj je gravitiralo ¹ire podruèje od Domahova, Strmca, Klanjca, Tuhlja i Krapinskih Toplica. Veliko Trgovi¹æe se poèetkom 19. stoljeæa ubrzo razvija i pred II svjetski rat ima tri privatna trgovaèka i izvozna poduzeæa (purani iz Velikog Trgovi¹æa bili su na najvi¹oj cijeni i na engleskom dvoru), veterinara i lijeènika u lijepim vilama i nekoliko gostionica za odmor "foringa¹a" i putnika - prolaznika. Razvija se i bogati javni i dru¹tveni ¾ivot. Godine 1932. osniva se vatrogasno dru¹tvo, 1936. nogometni klub te djeluju dvije glazbe s puhaèkim instrumentima i nekoliko tambura¹kih sastava.
Trgovina i promet okosnica su razvoja mjesta i nakon II svjetskog rata. Do 1969. postoji opæina Veliko Trgovi¹æe, koja je postojala jo¹ i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. No, uspostavljanjem opæinskog sjedi¹ta u Zaboku trgovina seli u Zabok, a u Velikom Trgovi¹æu razvija se ljevaonica i rafinerija sekundarnog aluminija "Kovina", koja kao zagaðivaè odbija namjernike da ovdje grade svoje kuæe, pa se mjesta u zaleðu br¾e razvijaju.
|
Opæina danas Na samom ulazu u mjesto struèno je i s mjerom ureðena (obnovljena) i rodna kuæa predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuðmana. U Opæinskom sredi¹tu ima preduvjeta za izgradnju gospodarskih objekata u kojima æe se zaposliti veæi broj djelatnika. Obnovljena Spomen ¹kola "dr. Franjo Tuðman" otvorena je 15. 05. 2008. g. Otvorio ju je dr. Ivo Sanader povodom obilje¾avanja 86. obljetnice roðenja pvog hrvatskog predsjednika Franje Tuðmana. ©kolu je obnovila Zaklada hrvatskog dr¾avnog zavjeta, uz mno¹tvo donatora. U Spomen ¹koli æe osim memorijalnog dijela biti galerija slika, te knji¾nica i èitaonica. Tvornica konfekcije "Heruc" iz Zagreba od 1995. uspje¹no realizira svoj program, gdje je danas zaposlen odreðeni broj ¾itelja Opæine.
Kao predvorje turistièkog Zagorja, Veliko Trgovi¹æe ¾eli promijeniti svoj izgled, oèuvati prirodne ljepote i kulturnu ba¹tinu, a kao rodno mjesto prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuðmana isticati se primjenom demokratskih naèela ¾ivota i rada.
|
